Provođenjem anketiranja i strukturiranih intervjua s predstavnicima poduzeća identificirani su ključni poslovi i kompetencije potrebni za razvoj četiri nova standarda zanimanja iz područja (1) podatkovnih tehnologija i umjetne inteligencije, (2) upravljanja sustavima informacijske sigurnosti i privatnosti, (3) distribuiranih i interaktivnih sustava i (4) upravljanja transformacijom i inovacijom poslovnih sustava.
Sistematizacijom prikupljenih podataka kao i usklađivanjem s referentnim okvirima za kompetencije u IKT (European e-Competence Framework), kompetencijama za cjeloživotno učenje (European key commpetence framework) te postojećim standardima zanimanja izrađeni su prijedlozi standarda zanimanja za: Arhitekta distribuiranih i/ili interaktivnih sustava, Arhitekta inteligentnih informacijskih sustava, Arhitekta transformacije poslovnih sustava i Arhitekta informacijske sigurnosti i privatnosti.
Budući da IKT sektor karakteriziraju inovacije, podrška dijelovima industrije visoke vrijednosti i značajna ovisnost o kontinuiranom tehnološkom napretku, IKT profesionalci će u budućnosti morati kombinirati nove digitalne vještine s menadžerskim vještinama te trendovima kao što su digitalno vodstvo, veliki podaci, računarstvo u oblaku, Internet stvari, pametni sustavi, tako da se predviđa stvaranje novih zanimanja. Temeljem identificirane potrebe za adekvatnim kadrom u navedenoj domeni novi standardi zanimanja razvijeni u sklopu projekta DIP2Future utjecat će na povećanje konkurentnosti pojedinca u RH i EU, ali i unaprjeđenje gospodarskih prilika.
Jedan od rezultata projekta DIP2Future odnosi se na kvalitetu nastave i poboljšanje sustava studentskih anketa o kvaliteti nastave i drugim oblicima vrednovanja na fakultetima. Pritom je poseban naglasak stavljen na definiranje i provedbu aktivnosti vrednovanja kvalitete nastave:
1) organizaciju vrednovanja kvalitete nastave i rada nastavnika na razini sveučilišta,
2) organizaciju vrednovanja kvalitete nastave i rada nastavnika na razini fakulteta,
3) općenitu svrhovitost anketiranja koja se provode na fakultetu.
Rezultat ove aktivnosti su preporuke za povećanje transparentnosti, uspješnosti i svrsihodnosti anketa studenata. Primarni je cilj takve evaluacije učiniti svrhovitima (za studente, osoblje, upravu fakulteta), ali i dalje praktičnim i izvedivim.